Monthly Archives: travanj 2015

  • 0

Buduće djelovanje i potencijalne aktivnosti mladih s područja Grada Ludbrega

Category : Nekategorizirano

Buduće djelovanje i  potencijalne aktivnosti mladih s područja Grada Ludbrega

 

Projekt Mladi na području Grada Ludbrega kao aktivni, informirani, društveno, politički odgovorni akteri je projekt koji je striktno usmjeren na mlade i na jačanje njihove pozicije u zajednici u kojoj žive i djeluju.

Današnja situacija je da se mladi ne uključuju u aktivnosti koje se nalaze van ramova formalnog obrazovanja, da se ne uključuju u radionice i predavanja koje spadaju u aktivnosti neformalnog i cjeloživotnog učenja, da ne volontiraju te da ih je veoma teško navesti na pokretanje neke društvene inicijative ili razradu društveno korisne ideje.

Razlog tome je da se mladi veoma fokusiraju na svoje slobodno vrijeme, koje je poprilično neorganizirano i koje nisu spremni dijeliti i trošiti na neki oblik društvenog djelovanja. Naravno, kao i kod svake situacije uvijek postoje iznimke, što potvrđuju i slijedeći podaci da se u „Hrvatskoj nešto više od 5% mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina bavi nekim oblikom društvenog aktivizma, za razliku od, primjerice, Finske gdje je više od polovice mladih u dobi od 7 do 29 godina u članstvu neke organizacije mladih te je zahvaćeno nekim oblikom rada s mladima“[1].

A kako se kod ovog projekta radi o mladima, organizaciji njihovog vremena, razvoja kompetencija i vještina te umjeravanju inih na korisno društveno djelovanje, trebali bi razjasniti što je to točno rad s mladima, kako se on implementira te kako se postojeća platforma može nadograditi i unaprijediti.

 „Europska praksa u području rada s mladima bogata je i raznovrsna. Neke europske zemlje, primjerice Velika Britanija, Finska, Belgija ili Irska, imaju tradiciju strateškog ulaganja u rad s mladima dugu preko stotinu godina“ [2]. Ovakav pristup navedenih zemalja se kroz toliki niz godina pokazao kao primjer dobre prakse u radu s mladima te je korišten kao referentna podloga za stvaranje općih smjernica koje se koriste i primjenjuju u većini europskih zemalja, pa tako i kod nas. Rad s mladima na području Republike Hrvatske je određen nadnacionalnim strateškim dokumentima, nacionalnim referentnim okvirom te naravno nacionalnim zakonodavstvom i strateškim smjernicama u vidu razvijenih programa djelovanja za mlade te ostalih relevantnih dokumenata.

U vidu usklađivanja s nadnacionalnim dokumentima, projekt Mladi na području grada Ludbrega kao aktivni,  informirani, društveno – politički odgovorni akteri“ nadovezuje se na  „ EU Youth Strategy for 2010. – 2018.“ i u skladu je s njenim drugim prioritetom;  ohrabrivanje mladih za aktivno sudjelovanje u društvu. „ EU Youth Strategy for 2010. – 2018. Je strateški dokument koji je koncipiran na način da stavlja strateški prioritet na edukaciju, participaciju  te kreativnost i kulturu, što su upravo one teme kojima se naš projekt bavi. Usklađenost projekta s strateškim dokumentom posebice dolazi do izražaja u povezivanju projekta s 3 prioritetna područja Strategije, na način da naglasak stavlja na edukaciju, participaciju te kreativnost i kulturu.

 

Eu Youth strategija teži ohrabrivanju mladih ljudi da sudjeluju u demokratskom procesu i društvu, preko uspostave mehanizama za razvoj dijaloga s mladima, pružanju potpore organizacijama mladih i promoviranju participacije, razvoju neformalnog obrazovanja mladih i omogućavanja stvaranja poveznica između formalnog i neformalnog obrazovanja.

Aktivnost koje su se implementirale preko projekta se temelje upravo na iznad navedenim prioritetima.

A u odnosnu na nacionalni strateški referentni okvir, projekt je u skladu s Strateškim planom ministarstva socijalne politike i mladih za razdoblje od 2014. 2016. godine. Projekt u svojim ciljevima i provedbi aktivnosti usmjeravao se kroz iznijetu viziju u strateškom planu, posebice na segment koji se odnosi na težnju da je naše društvo ono „ društvo u kojem se poštuju i ostvaruju temeljna ljudska i socijalna prava, gdje je su mladi resurs, a participacija mladih, zaštita i poboljšanje kvalitete života svih građana … temeljne vrijednosti, u kojoj građani žive u međusobnom poštivanju i solidarnosti.“

A iz tih navedenih stavki, poticanja neformalne edukacije, povećanje participacije mladih u društvenim djelatnostima, razvoju kreativnosti i kulture te definiranja mladih kao resurs proizlaze naša buduća djelovanja koja se konkretno odnose na:

  1. Poticanje cjeloživotnog obrazovanja
  2. Učenje novih vještina i pružanje novih usluga
  3. Razvoj društvene zajednice
  4. Senzibilizacija javnosti
  5. Razvoj dodatnih aktivnosti
  6. Osposobljavanje i umrežavanje
  7. Poticanje i razvoj novih inicijativa

Buduća prihvatljiva područja djelovanja  i kreiranje programa, ideja i inicijativa će se odnositi na:

1.      Zapošljavanje mladih

2.      Mladi kao aktivni i odgovorni građani

3.      Volonterstvo

4.      Kreativnost djece i mladih

Primarna razrada novih aktivnosti  koje će se provoditi:

1.Razvoj programa za mlade

2.Promicanje društvene uključenosti

3.Uzajamno učenje i diseminacija znanja

4.Izgradnja mreža i koalicija

5.Povezivanje s različitim dionicima ( školama, poduzetnicima, drugim udrugama )

6.Razvoj novih vještina kod mladih

7.Priprema za tržište rada

8.Učenje novih znanja i metodika djelovanja koje je prihvatljivo na tržištu rada

 

Prihvatljive aktivnosti za daljnje djelovanje:

  • aktivnosti multikulturalnog dijaloga
  • promicanje društvene uključenosti
  • razvoj zajednice i društvena solidarnost
  • uzajamno učenje i diseminacija znanja
  • izgradnja mreža i koalicija
  • transnacionalna suradnja

Ciljane skupine:

  • Mlade odrasle osobe
  • Poduzetnici
  • Studenti
  • Državni službenici / osoblje javne uprave

Prihvatljiva područja djelovanja:

  • Zapošljavanje mladih
  • Mladi kao aktivni i odgovorni građani; Zaštita prava i dodjela odgovornosti
  • Volonterstvo
  • Kreativnost i inovativnosti kod djece i mladih

Međupredmetne teme za daljnji razvoj:

  • Razvoj poduzetništva među mladima kroz razvoj znanja, vještina, kompetencija i stavova potrebnih za planiranje i organizaciju aktivnosti, organizaciju vremena, rješavanje problema, pozitivan odnos prema promjenama, komunikacijske sposobnosti, istraživanje, inicijativnost, odgovornost prema sebi i drugima, smisao za rizik
  • Poznavanje i korištenje različitih strategija i tehnika učenja, razvijanje odgovornosti učenika za vlastita postignuća u učenju
  • Jačanje osobnog i socijalnog razvoja kroz poticanje autonomnosti, osposobljavanje učenika za izgradnju pozitivnih odnosa s drugim učenicima i okolinom
  • Učenje o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama odnosno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije kao sredstva poučavanja i učenja u određenim oblicima neformalne edukacije
  • Osposobljavanje učenika za sudjelovanje u rješavanju problema zajednice i preuzimanju odgovornosti za demokratski razvoj društva

 

Sukladno navedenim stavkama, razrađenim aktivnostima i  metodici djelovanja, razradit ćemo plan i program aktivnosti za mlade na području Grada Ludbega koje će se temeljiti na organizaciji neformalne edukacije za mlade iz područja društvenog, ekonomskog i kulturnog djelovanja kako bi se što efikasnije povećala mogućnost njihove participacije u zajednici. Druga stavka djelovanja će se odnositi na rad Radnog tijela Gradonačelnika kao savjetodavnog tijela za poboljšanje položaja mladih te razvoja dodatne potporne mreže dionika. Posebnu pozornost će se posvećivati razvoju dodatnih vještina i kompetencija koje su potrebne mladima za smanjenju nepovoljnih situacija koje nastaju prilikom tranzicije iz obrazovnog sustava na rigorozno tržište rada te lakše snalaženje prilikom traženja posla ili snalaženja u radnoj okolini.

 

[1] Izvor http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/MLADI%20U%20CENTRU-Centri%20za%20mlade_opt.pdf

[2] Izvor http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/MLADI%20U%20CENTRU-Centri%20za%20mlade_opt.pdf


  • 0

Volontiranje

Category : Nekategorizirano

Volontiranje

Što zapravo jest volontiranje?

Volontiranje je rad koji se ne plaća, tj. obavlja se honorarno. U ovom članku Vam donosim neke općenite ideje kako volontirati i primjere. A zatim je sve na Vama da se raspitate negdje konkretno gdje želite obavljati svoj društveno koristan rad.  zanima. Riječ filantropija se često povezuje s riječi volontiranje  dok zapravo znači „poticaj za dobru akciju“. Treba razumjeti da volonteri svojim volontiranjem ne dobivaju zapravo ništa i da to čine slobodnim izborom, tj. da ih nitko ne tjera da to čine. Zašto onda to čine? Iz dobre volje, zbog iskustva rada ali i osjećaja da je ipak neka promjena učinjena u svijetu ili osjećaj osobnog zadovoljstva.

Tko može biti volonter?

Svaka osoba!

Gdje volontirati?

Eh, to je vjerojatno i najbitnije pitanje. Volontirati možete sami, kao individualna osoba ali i u sklopu neke udruge. Postoje različite udruge koje se bave volonterstvom i projektima, a jedna od njih je i Udruga srednjoškolaca. Ali neke ideje:

  • Starački dom-Možda nekome ne zvuči zanimljivo, ali s obzirom na porast senilizacije u svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj, bitno je razmišljati o budućnosti. Ljudi u staračkim domovima nerijetko nemaju posjete, stoga bi se sigurno razveselili s malo čaja i priča od nekog mladog i ambicioznog.
  • Bolnica- Neke bolnice, kao bolnica u Varaždinu, imaju odjel s bolesnom djecom i jednom tjedno volonteri se igraju s njima, dok si roditelji uzimaju zraka ili obavljaju dužnosti po gradu. Sjajan način da dobite malo iskustva rada s djecom.
  • Dječji domovi- još jedno odlično mjesto na kojem možete izbrusiti svoje umijeće ako želite postati odgajatelj/ica ili učitelj/ica
  • Caritas- S obzirom na krizu i poveći porast nezaposlenosti siromašnih ima sve više i više i bitno je pobrinuti se i za njih
  • Čitaonica- Jednom tjedno, čitanje djeci zvuči izazovno i zabavno
  • Političke stranke- da da da, i one nude mogućnost volontiranja. Ukoliko ima netko „lud“ za politikom i željan promjena, ovo je vrlo vjerojatno prvi korak
  • Knjižnica- Nema ništa slađe od knjiga na policama i malo tišine. Za nekog knjiškog moljca, ovaj opis volontiranja je savršen
  • Nešto treće. Ako imate neko posebno mjesto na koje želite dospjeti i volontirati, nemojte se ustručavati! Treba poslati samo molbu i biti uporan, ako ne ide jednom, možda će drugi ili treći put uspjeti (p.s. Meni je pomoglo 😉 )

Kome se obratiti? Evo nekih bitnijih Centara.

Volonterski centar Split Udruge Mi

Volonterski centar Osijek

Volonterski centar Zagreb

Volonterski centar Rijeka Udruge za razvoj civilnoga društva SMART

Znam, većina Vas nije iz tih regionalnih centara, stoga uvijek možete se raspitati u lokalnoj udruzi, bolnici, redakciji novina ili radija, Caritasu ili gdje već želite biti. Ili ono danas najjednostavnije: Google.

Donosim Vam i kako to izgleda u EU:

Volonterska scena u EU

Analiza nacionalnih ispitivanja i izvješća o volonterstvu prepoznatih od glavnih zainteresiranih strana u zemljama članicama ukazuje da u EU postoji oko 92 do 94 milijuna odraslih osoba uključenih u volontersko djelovanje. To nadalje ukazuje da je oko 22% do 23% Europljana starijih od petnaest godina uključeno u volonterski rad. Nacionalna ispitivanja obično pokazuju nižu razinu volontiranja u usporedbi s nekim glavnim europskim ili međunarodnim ispitivanjima .

Postoje vidljive razlike u razini volonterstva između zemalja članica. Dok neke članice EU-a imaju dugotrajnu tradiciju volontiranja i razvijene volonterske sektore, kod drugih je taj sektor tek u začetku ili je slabo razvijen. Nacionalne studije o volontiranju pokazuju da je razina volonterstva :

  • Veoma visoka u Austriji, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu jer je u tim zemljama preko 40% odraslih osoba uključeno u obavljanje volonterskih aktivnosti.
  • Visoka u Danskoj, Finskoj, Njemačkoj i Luksemburgu gdje je 30%-39% odraslih uključeno u volontiranje.
  • Srednje visoka u Estoniji, Francuskoj i Latviji gdje se volonterstvom bavi 20%-29% odraslih osoba.
  • Relativno niska u Belgiji, Cipru, Češkoj Republici, Irskoj, Malti, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Španjolskoj gdje se 10%-19% odraslih bavi volonterskim aktivnostima.
  • Niska u Bugarskoj, Grčkoj, Italiji i Litvi gdje je u volonterske aktivnosti uključeno manje od 10% odraslih osoba.

Izvor: Studija o volontiranju u Europskoj uniji

 

Za kraj Vam donosim upravo te neke zanimljive stranice koje bi mogle pomoći:

http://www.volontiram.info

http://www.vcz.hr

http://www.mobilnost.hr/index.php?id=360 (EVS)

http://www.smart.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1 (Rijeka)

http://www.unicef.hr/show.jsp?page=147079 (Unicef)

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10215

http://www.ti-si-sunce.hr/volontiranje/

http://www.hck.hr/hr/kategorija/kategorije-priprema-i-odgovor-na-katastrofe-volontiranje-226

Ali i citate:

Svijet je pun ljudi dobre volje, jedni su voljni raditi, a drugi su voljni pustiti ih da rade. (Robert Frost)

Na mlinu koji radi nema paučine. (Njemačke misli)

Sve se može raditi jezikom čak i šutjeti. (Herbert Hekman)

 

Patricija Biškup

 


  • 0

Čudan splet okolnosti zvan edukacija?

Category : Nekategorizirano

Čudan splet okolnosti zvan edukacija?

 

Uz pojam edukaciju često vežemo pojmove učenja i pamćenja. Učenje je proces usvajanja znanja, a pamćenje je proces zadržavanja usvojenog sadržaja. Ovo su dvije definicije koje su, barem varijacije istih ako ništa drugo, poznate svima. No, danas se postavlja pitanje kako je to usvajanje znanja uklopljeno u nastavni sadržaj i približeno učenicima i da li je to efikasno.

Pitanje se postavlja s valjanim razlogom jer su rezultati učenika sve lošiji. Iako mali broj osoba rano izlazi iz obrazovnog sustava, točnije ispisuje se ili završava samo osnovnoškolsko obrazovanje, edukacija bi trebala utjecati na porast zaposlenosti i razvoj stručnog kadra, dok u Hrvatskoj to nažalost nije slučaj.

Podaci koje navodim govore upravo to:

1

 

Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/web/lfs/statistics-illustrated

Iako mali broj učenika napušta Hrvatske škole, u prosjeku od 1-5 %, s time da je u Dalmaciji taj postotak malo viši, njih se ne obrazuje dovoljno dobro za potrebe tržišta, što nam govori i priložeća statistika u kojoj je  Hrvatska zajedno  u skupini sa Grčkom, Španjolskom i Italijom.

1

 

Nezaposlenost je rastući problem u Hrvatskoj, a samo drukčiji sustav obrazovanja, neki koji je efikasniji i koji nudi više znanja i na kraju krajeva, stručnost  i kompetencije nakon obrazovanja. Danas se nažalost sve više učenika suočava s time da je učenje napamet              ( metodika pamti pa vrati) jedina opcija za uspjeh u ovom obrazovnom sustavu, što je krivo. Kritično razmišljanje, povezivanje dijametralno suprotnih pojmova, sustavno usvajanje informacija, mogućnost primjene interdisciplinarnog zaključivanja i razmišljanja na način da se potiče razvoj kreativnih ideja, trebale bi biti prioritet. Učenje napamet pruža samo jednu naučenu matricu koja se ne može ponoviti na drugom zadatku i ono kao takvo znatno utječe na nemogućnost razvoja intelektualne strukture višeg reda koja, ako želi biti uspješna, mora biti permanentna. U slučaju učenja na pamet ne stvaraju se strukture, već se samo memoriraju informacije koje se ne mogu povezati i strukturirati u jednu kaotičnu ali izuzetno povezanu cjelinu.

U nastavku se navode neke metode koje se mogu iskoristiti za ispravnije i učinkovitije učenje:

  • Učenje uz glazbu
  • Ovaj način učenja je izuzetno uspješan za auditivne tipove učenja, točnije osobe koje lakše uče slušajući. Najčešće su to upravo one osobe kojima se usnice pomiču kad čitaju. Dokazano je da glazba potiče moždane vijuge na rad. Posebno ako se određena glazba sluša za određen predmet, sam zvuk na nju može potaknuti asocijacije i bolje razumijevanje naučenih informacija

 

  • Mentalne mape
  • Mozak funkcionira kao granje drveća, što znači da što više pojmova imate razgranato kao granje, to je mapa bolja. Ovo je posebno dobro za vizualne tipove učenja. Također dobra ideja su i kartice s pojmovima u različitim bojama i mali samoljepljivi notezići sa komentarima

 

  • Vježbe
  • Za kineziološki tip učenja ovo je najbolja ideja. Za svaki određeni pojam osmislite asocijaciju u prostoru ili pokret. Jedna od odličnih vježbi je vježba dizanja koljena i dodirivanja naizmjeničnom rukom kako bi se potaknula simulacija i razvoj obiju moždanih polutaka

 

Postoje razni kreativni načini usvajanja gradiva za koje je bitno da se regularno i kontinuirano ponavljaju. Druga stavka na koju bih voljela skrenuti pozornosti je da usvajanje znanja ne bi trebalo prestati zaposlenjem i zadobivanjem rutine, već bi cijeli život trebalo biti jedno kontinuirano učenje. To kontinuirano učenje se naziva i cijeloživotno učenje za koje smatram da je ključ našeg uspjeha i efektivnoj prilagodbi rigoroznom sustavu zvanom tržište rada.

 


  • 0

Građansko obrazovanje mladih

Category : Nekategorizirano

Građansko obrazovanje mladih

ŠTO JE TO GRAĐANSKO OBRAZOVANJE?

Kad se netko zapita što je to “Građansko obrazovanje” koji odgovor bi bio najadekvatniji? Ako se pojedinac postavi u situaciju da razmišlja o tome kako biti obrazovan građanin, vjerujemo da dolazi do određene mentalne blokade i nemogućnosti davanja adekavatnog odgovora iz razloga jer većina nas ne razmišlja na takav način niti sebe doživljava kao građanina kojemu treba dodatno obrazovanje da bi znao kako se ponašati u društvu sebi jednakih.

Ali činjenica je da svaki pojedinac u svom djelovanju, razmišljanju i ophođenju polazi od subjektivnih dojmova svijeta oko sebe, vlastitih stavova, razmišljanja i veoma često dolazi do različitosti ako ne i  kontradiktornosti u odnosu na drugog pojednica i njegov ili njezin modus operandi. A da bi se takve stvari spriječile i situacija vratila u početnu ravnotežu gdje su svima omogućene jednake startne šanse koristi se građansko obrazovanje koje omogućava svim pojedincima, i  mladima i starima, da postanu  odgovorni i aktivni članovi društva, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i  promišljene odluke.

Poticanje različitosti i jednakosti među pojedincima predstavlja jedan od temeljnih stupova demokratskog društva, odnosno onaj segment koji je neophodan da se mi kao zajednica neprestano razvijamo u smjeru poboljšanja položaja za svakog pojedinca, u smjeru održivog razvoja gdje se težište stavlja na to da se generacijama koje dolaze ostavi više nego smo mi sami zaprimili. A ako izostavimo taj krucijalan element, dovodimo u pitanje ne samo razvoj naše zajednice već i postulate na kojima je ona postavljena, tj. samu demokraciju, njezina načela i rezultate koji se postižu na brojnim razinama, od obrazovnog sustava do ekonomskog rasta i razvoja. Kako bi izbjegli navedene situacije, pojedinci koji djeluju unutar jedne takve zajednice moraju biti odgovorni članovi koji su sposobni ravnopravno u odnosu na ostale donositi informirane, promišljene i društveno korisne odluke koje su usmjerene na zajednički rast i razvoj u svakom segmentu društvenog djelovanja. Uključivanje građanskog odgoja i obrazovanja u sve pore društva izravno utječe i na razinu sudjelovanja građanina – pojedinca u društvu te na razinu njihove participacije u procesima donošenja odluka. Građani koji su svjesni svoje društvene odgovornosti prema zajednici u kojoj žive trebali bi težiti tome da posjeduju što veću količinu društveno korisnih informacija kako bi bili u mogućnosti donositi odluke koje će jednako i pozitivno utjecati na sve, bez diskriminatornog faktora ili poticanja društvene isključenosti bilo koje društvene grupacije.

Upravo iz navedenih razloga je Građansko obrazovanje bitno jer ono uistinu predstavlja jedan od važnijih preduvjeta za razvoj društvene zajednice, neovisno o tome da li se radi o mladih, osobama kojim prijeti društvena isključenost, starijoj populaciji ili ostalim pojedincima koji su ravnopravni članovi naše zajednice.

Zato je jedna od metodika za koju smo se odlučili kao adekvatan pristup spram mladih bila provedba radionica na skupnu temu “Građansko obrazovanje mladih” gdje se poseban naglasak stavio na demokratski proces, proces donošenja odluka, ljudska prava, dužnosti i obaveze koje iz navedenog sustava proizlaze. Primarno je razrađena struktura radionica i interaktivnih predavanja koja se svakom održavanom radionicom nadograđivala novim temama i željama korisnika.

Neke od tema koje su obrađene na radionicama su se odnosile na:

  1. demokratska prava
  • što su demokratska prava
  • kako ih objasniti
  • kako ih približiti mladim ljudima da postanu svjesni njihovog značenja
  • prava i obveze koje proizlaze iz demokratskih prava
  1. demokratski proces
  • što je demokracija
  • što je demokratski proces
  • kako proces biranja, odlučivanja i sudjelovanja približiti mladim ljudima
  1. načini za aktivno uključivanje mladih
  • primjeri kako se sve mladi mogu uključiti
  • ispitivanje mijenja kako bi oni voljeli sudjelovati
  • koje su njihove ideje, želje te kako bi oni voljeli sudjelovati u iznad opisanom procesu
  1. primjeri dobre prakse iz inozemstva
  • primjeri dobre praske inicijativa mladih iz inozemstva
  • primjeri dobrih projekata
  • primjeri promjene u društvu usljedom djelovanja mladih

 

Također su provedene tematske radionice kako smanjiti socijalno – političku distancu koje su se odnosile na:

 

  1. poticanje interesa mladih za političko i društveno djelovanje
  2. objašnjenje pojma socijalne distance u smislu objašnjenje pojma kao pružanja informacija o društvu, povezivanje s tolerancijom ili netolarancijom na različitost, drugačije ponašanje u pozitivnom smislu, prihvaćanje različitosti, objašnjenje solidarnog i nesolidarnog ponašanja
  3. opis i značenje pojma mjera, situacija, alata koje mladi mogu koristiti da zadobe određenu moć u društvu tj. demokratskom sustavu
  4. kako se mladi mogu uključiti, što mogu raditi, kome se mogu obratiti, opis pozitivnih primjera koji će im pokazati kako postati odgovorni i aktivni građani koji se mogu profilirati i afirmirati kao punopravni članovi društva
  5. poticanje društvene tolerancije i prihvaćanje različitosti svih mišljenja
  6. motivaciju, socijalnu inteligenciju i primjenu inih u realnim društvenim

situacijama

 

Intencija i temeljna premisa koja je stajala iza provedbe radionica je bila upoznati mlade s političkim procesom na višoj razini, temeljnim stavkama demokratskog procesa na lokalnoj razini, formalnim i neformalnim institucijama koje se bave  mladenačkim djelovanjem te naučiti mlade kako da kvalitetno artikuliranju svoje ideje, prijedloge a i kritike. Cilj je bio da se mlade potakne na samostalno odlučivanje,  donošenje odluka,  sudjelovanje u procesu  donošenja odluka, pokretanje inicijativa, programa, projekata i akcija na lokalnoj razini te implementaciju inih. Druga stavka koju smo pokušali ostvariti preko provođenja radionica se odnosila na prikupljanje čim više pisanog materijala za finalnu publikaciju projekta ( materijala u smislu da se iz njega da može izvući čim više konkluzija o potrebama  mladih, njihovim idejama, željama, kritikama, prijedlozima) tako da smo poseban naglasak stavili na ispunjavanje evaluacijskih listića, koje su korisnici ispunjavali nakon svake održane radionice.

 


  • 0

Što mladi žele? Analiza prikupljenih upitnika za ispitivanje mijenja mladih s područja Grada Ludbrega

Category : Nekategorizirano

Što mladi žele? Analiza prikupljenih upitnika za ispitivanje mijenja mladih s područja Grada Ludbrega

 

Projekt „ Mladi na području Grada Ludbrega kao aktivni, informirani, društveno i politički odgovorni akteri“ se nalazi pri kraju provedbe aktivnosti gdje je većina stavki po projektnoj prijavnici implementirana. A kako je jedna od stavki projekta istraživanje mišljenja mladih o vlastitom položaju i statusu u zajednici u kojoj žive, potrudili smo se anketirati što veći broj mladih osoba kako bi dobili relevantne informacije i što jasniju sliku njihovih želja, mogućnosti, prijedloga, prepreka i problema na koje nailaze te s kojima se na svakodnevnoj bazi susreću.

U tu svrhu napravili smo primjer Upitnika koji se sastojao od 6 segmenata. Od mladih se tražilo da ocijene svoje sposobnosti i vještine, naglase s kojim problemima i preprekama se susreću, koja je njihova uloga u društvu te kako oni gledaju na pozitivne društvene promjene, odnosno koje djelatnosti i situacije oni percipiraju kao društveno pozitivne. Zadnji segment upitnika se odnosio na davanje direktnih prijedloga što i kako dalje. Upitnike su popunili mladi od 14. do 29. godina gdje se kroz  analiziranje upitnika i sistematizaciju odgovora vidi velika razlika u razmišljanju između mladih u dobi od 14 do 16 godina i onih u dobi od 20 do 29 godina.

 

Analiza upitnika

 

Jedna od primarnih stavki ovog segmenta projekta bila je saznati mišljenje mladih o vlastitim prednostima i nedostacima, problemima s kojima se susreću, koja je njihov uloga u društvu, koje vještine smatraju da posjeduju te kako te vještine treba poduprijeti i nadograditi. Drugi segment upitnika se odnosio na ispitivanje njihovog mišljenja i znanja o građanskoj kompetenciji, odnosno što taj pojam za njih predstavlja. Posljednji dio upitnika se  odnosio na konkretno rješavanje mladenačke problematike, odnosno njihove prijedloga za poboljšanje postojeće situacije.

 

Koje svoje karakteristike mladi najviše cijene?

Oko pitanja karakteristika mladih nema velike razlike u razmišljanju između navedenih skupina pa tako većina smatra da su to otvorenost, kreativnost, nedovoljno iskustvo, nedovoljno iskorišteno vrijeme, sposobnost,  informatička obrazovanost, energičnost, no skupina mladih od 14 do 16 godina uz sve ovo navodi naivnost i  mogućnost uklapanja i promjene društva.

 

Problemi i prepreke s kojima  se mladi susreću

S druge strane, postoje i problemi i prepreke s kojima se mladi susreću na svakodnevnoj bazi. Kod ovog problema vide se razlike u razmišljanjima, tako da gotovo svi ispitanici starije dobne skupine (20-29 godina) kao glavne prepreke navode nedovoljno prostora za rad i druženje te nedostatnu podršku odraslih osoba. Osim prepreka, kao probleme mladih navode bezvoljnost, lijenost, nepostojanje jasnih ciljeva, neuključivanje mladih u slobodne  aktivnosti, smanjenje želje i potrebe za aktivnim sudjelovanjem u društvenom životu, nedovoljno radno iskustvo koje povećava stopu nezaposlenost. Mlađa dobna skupina (14-16 godina) kao glavne prepreke s kojima se susreće osim već spomenutog nedovoljnog prostora za rad i druženje, smatra da ima premalo slobodnog vremena uslijedom velikog obujma školskih obaveza. Druga stavka koja kod mladih predstavlja prepreku je izoliranost i neprihvaćanje od strane društva zbog svoje različitosti u stilu odijevanja, vrsti glazbe koju slušaju ili materijalnom statusu. Kao glavne probleme spominju modernu tehnologiju koja im sve više upravlja životima, poroke (alkohol, droga, cigarete) s kojima se svakodnevno susreću, nepostojanje ili nedovoljna podrška roditelja kod izbora aktivnosti i   naivnost koja je razumljiva za njihovu dob. Kod problema koje prate mlade osobe, starija dobna skupina je navela nezaposlenost kao jedan od njih. Na pitanje što pridonosi tako velikoj razini nezaposlenosti mladih osoba, svi ispitanici iz obje dobne skupine su se složili oko tri faktora, a to su nerazvijeno gospodarstvo, neusklađenost obrazovnih programa s potrebama tržišta rada i manjak radnog iskustva.

 

Koja je uloga mladih u društvu?

Uloga mladih u društvenom životu je velika iako se u našem ona ne cijeni. S tim se slaže i većina ispitanika bez obzira na dob pa tako smatra da su mlade osobe pokretači društva i pozitivnih promjena, donosioci novih i inovativnih ideja, snaga i um na kome se gradi budućnost. Kako bi se uloga i položaj mladih u društvu poboljšao, prema stavovima ispitanika, potrebno je organizirati radionice, edukacije na kojima bi se raspravljalo o njihovim idejama i prijedlozima, usavršavale vještine, razvijati razne projekte za poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u društvenom životu te dati im prostor za druženje. Velika većina smatra da nema dovoljnu podršku odraslih osoba ali i lokalne vlasti kod izražavanja i realizacije svojih ideja i prijedloga.

 

Vještine mladih

Vještine su glavni atributi svake osobe i po tome se razlikujemo, netko je dobar na društvenom području, netko na prirodnom, dok se treći najbolje snalaze u tehnologiji i informatici. Vještine koje ispitane mlade osobe žele  unaprijediti i dodatno usavršiti su one komunikacijske, socijalne, mladi žele unaprijediti svoju kreativnost te komunikativnost. Osim toga, htjeli bi se usavršavati kroz učenje novih stranih jezika ili utvrđivanje već naučenih. Voljeli bi učiti informatiku i programiranje, djelatnosti za koje smatraju da su jedna od većih prednosti u današnjem društvu. Učenje bi prilagodili sebi, tako da bi se ono odvijalo kroz razne radionice i metodike primjenjive njihovim potrebama. Također bi voljeli učiti o turizmu i baštini, održivom razvoju, jednako kao i  o volontiranju. Smatraju da je rad s ljudima veoma bitan i većina mladih navodi socijalne vještine kao najvažnije, a osim toga vide mogućnosti za dodatnim znanjima i vještinama kroz rad na projektima i učenje o pisanju i izradi projekata.

Građanski aktivizam i građanska kompetencija

Upitnik je sadržavao i dva pitanja koja su se odnosila na objašnjavanje konkretnih pojmova i što ini predstavljaju mladima. Ta dva pojma su građanski aktivizam i građanska kompetencija. Velik broj mladih nije odgovorio na ova pitanja, no oni koji jesu smatraju da je građanski aktivizam uključivanje građana u aktivno sudjelovanje u društvenim događanjima, u procesima odlučivanja, u donošenju odluka. Pod građansku kompetenciju svrstavaju svoje stečene vještine, znanja ili sposobnosti da se uključe u donošenje odluka, odnosno u aktivno sudjelovanje u društvenom životu.

Na pitanje na koji bi način voljeli sudjelovati u životu zajednice, najveći broj mladih je odgovorilo preko udruga, organizacija mladih ili kroz formalne institucije u što spadaju škole, gradske uprave. Osim na koji način, ispitanici su odgovorili i kroz koja područja društvenog djelovanja bi bili voljni se uključiti. I jedna i druga grupa mladih se u najvećem broju odlučila za volontiranje,  rad s udrugama i kroz društvenu uključenost (smanjenje siromaštva). Starija skupina mladih (20-29 godina) bi se u društveno djelovanje uključila  kroz pisanje projekata za rješavanje problema u zajednici. Nadalje, pitanje koje se odnosi na dobivanje informacija od dodatnim temama, dobilo je izrazito različite odgovore prema dobnim skupinama. Stariji ispitanici su se u najvećem dijelu odlučili za temu o dobrim praksama rada s mladima u europskim zemljama i financijskim potporama i stipendijama dok se mlađa  dobna skupina odlučila za potpuno drugačije teme, a to su prava mladih, europski programi za mlade, volontiranje te razmjena učenika odnosno studenata. Područja koja su veoma bitna za mlade i koja bi se trebala u većoj mjeri provoditi prema mišljenju naših ispitanika su dodatne specijalizirane edukacije, slobodne aktivnosti mladih,  razmjene učenika/studenata i financijska potpora i stipendije. Kroz ova pitanja i njihove odgovore dobili smo jasno mišljenje mladih osoba različitih godina o njihovim afinitetima i područjima djelovanja u koja bi se rado uključili.

Grad Ludbreg

Posljednji dio upitnika se odnosio konkretno na Grad Ludbreg. Rješavanju problema Gradska Uprava može uveliko pomoći te su po tom pitanju dana neka od rješenja. To su sastavljanje plana aktivnosti, mjesečni sastanci s predstavnicima mladih, susretljivost i financiranje nekih projekata i ideja, dodjeljivanje potpore kod zapošljavanja, dodjeljivanje većeg broja stipendija za učenike. Prema mišljenju ispitanika najbolji naglasak na probleme mladih mogu dati udruge mladih i gradski organi vlasti. Svi ispitanici, iz obje dobne skupine su se složili oko tih odgovora i nema veće razlike u razmišljanjima. Kao nedostatke na koje nailaze mladi na području Grada Ludbrega navode   nedostatak prostora i sadržaja za mlade, kao i nedostatak glazbenih sadržaja. Na pitanje da li se u Gradu Ludbregu moraju provoditi dodatni edukativni programi svi ispitanici su odgovorili potvrdno i naveli neke od tih programa, npr. međunarodna razmjena, samozapošljavanje, volontiranje, EU projekti, tečajevi stranih jezika, edukacije o deficitarnim zanimanjima na području Grada, radionice programiranja.


  • 0

Sažetak o provedbi 8. radionice u okvirima „ Građanskog obrazovanja mladih“

Category : Nekategorizirano

Sažetak o provedbi  8. radionice u okvirima  „ Građanskog obrazovanja mladih“

 

8. radionica je bila održana s namjerom da se mladima  približe određene stavke koje su                   relevantne za pisanje projekata,  od analize dionika, razrade problematike, izrade stabla             problema do izrade pozitivnih    preslika negativnog stanja, tj. stabla ciljeva a sve u svrhu učenja             pristupa koji omogućava implementaciju ideja i inicijativa. Preko ovakvog pristupa koji je sistematičan i analitičan, mladima se pokušala približiti metodika rješavanja problema te                      konstruktivan način razrade ideja.

 

Koliko je bitno djelovanje za mlade? Koliko su bitni razrađeni i strukturirani programi koji mlade usmjeravaju, uče i  skreću im pažnju na relevantne stvari u društvu? Odgovor je, izuzetno su bitni.

Jedan od načina kako mlade potaknuti je održavanje tematskih radionica preko metodike koja je njima bliska, tj. u  neformalnom okruženju s neformalnim  pristupom. U okvirima 8. radionice mladima se pokušao približiti novi pristup u rješavanju problema, pristup koji je sistematiziran, strukturiran, analitičan i koji je direktno usmjeren na rješavanje  problema na temelju sveobuhvatnog pristupa, a to je PCM. Kroz rad na radionici, korisnici su se upoznali s početnim   alatima u razradi problematike i početnog stanja, analiziranju ključnih osoba, institucija, organizacija te ostalih  relevantnih dionika koji mogu pomoći ili utjecati na rješavanje problema s kojom se susrećemo. Mladi su naučili na koji način napraviti analizu dionika, što su to ciljane  skupine te kako navedene aktere strateški i hijerarhijski rasporediti kroz matricu ključnih dionika. Druga stavka na koju smo se fokusirali je bila razrada problematike, pristup problemu te koja pitanja se moraju postaviti da bi projektni prijedlog pridonio rješavanju prepoznatih problema i potreba područja u  kojemu će se provoditi te kako je bitno da se projektni prijedlog uklapa u ciljeve i prioritete. Mladi su naučili da se na temelju analize početnog stanja, razgovora i konzultacija s ključnim dionicima, utvrđuje problematika koja se hijerarhijski strukturira. Slijedeća stavka je bila izrada problemskog stabla s objašnjenjem o korelaciji s hijerarhijski poredanim ciljevima te potencijalnim aktivnostima.  Mladi su naučili da analiza problema  i problemsko stablo trebaju odgovoriti na pitanja na koji način projektni prijedlog pridonosi rješavanju problema koji su u zajednici prepoznati. Slijedeći korak na koji smo se fokusirali se odnosio na pozitivnu projekciju utvrđenih negativnih aspekata, tj. na izradu stabla ciljeva.

Cijela konstrukcija radionice je bila završena izradom praktičnog primjera prepoznavanja i rješavanja određenog  problema u zajednici. Korisnici su se odlučili za rješavanje problema nezaposlenosti mladih, preko rješavanja navedenog problema kroz razvoj specijaliziranih vještina i kompetencija koje su potrebne na tržištu rada, poput poduzetničkih vještina, umrežavanja s poslodavcima, stvaranjem potporne mreže dionika koja će olakšavati tranziciju mladih iz  obrazovnog sustava na tržište rada.