Što mladi žele? Analiza prikupljenih upitnika za ispitivanje mijenja mladih s područja Grada Ludbrega

Što mladi žele? Analiza prikupljenih upitnika za ispitivanje mijenja mladih s područja Grada Ludbrega

 

Projekt „ Mladi na području Grada Ludbrega kao aktivni, informirani, društveno i politički odgovorni akteri“ se nalazi pri kraju provedbe aktivnosti gdje je većina stavki po projektnoj prijavnici implementirana. A kako je jedna od stavki projekta istraživanje mišljenja mladih o vlastitom položaju i statusu u zajednici u kojoj žive, potrudili smo se anketirati što veći broj mladih osoba kako bi dobili relevantne informacije i što jasniju sliku njihovih želja, mogućnosti, prijedloga, prepreka i problema na koje nailaze te s kojima se na svakodnevnoj bazi susreću.

U tu svrhu napravili smo primjer Upitnika koji se sastojao od 6 segmenata. Od mladih se tražilo da ocijene svoje sposobnosti i vještine, naglase s kojim problemima i preprekama se susreću, koja je njihova uloga u društvu te kako oni gledaju na pozitivne društvene promjene, odnosno koje djelatnosti i situacije oni percipiraju kao društveno pozitivne. Zadnji segment upitnika se odnosio na davanje direktnih prijedloga što i kako dalje. Upitnike su popunili mladi od 14. do 29. godina gdje se kroz  analiziranje upitnika i sistematizaciju odgovora vidi velika razlika u razmišljanju između mladih u dobi od 14 do 16 godina i onih u dobi od 20 do 29 godina.

 

Analiza upitnika

 

Jedna od primarnih stavki ovog segmenta projekta bila je saznati mišljenje mladih o vlastitim prednostima i nedostacima, problemima s kojima se susreću, koja je njihov uloga u društvu, koje vještine smatraju da posjeduju te kako te vještine treba poduprijeti i nadograditi. Drugi segment upitnika se odnosio na ispitivanje njihovog mišljenja i znanja o građanskoj kompetenciji, odnosno što taj pojam za njih predstavlja. Posljednji dio upitnika se  odnosio na konkretno rješavanje mladenačke problematike, odnosno njihove prijedloga za poboljšanje postojeće situacije.

 

Koje svoje karakteristike mladi najviše cijene?

Oko pitanja karakteristika mladih nema velike razlike u razmišljanju između navedenih skupina pa tako većina smatra da su to otvorenost, kreativnost, nedovoljno iskustvo, nedovoljno iskorišteno vrijeme, sposobnost,  informatička obrazovanost, energičnost, no skupina mladih od 14 do 16 godina uz sve ovo navodi naivnost i  mogućnost uklapanja i promjene društva.

 

Problemi i prepreke s kojima  se mladi susreću

S druge strane, postoje i problemi i prepreke s kojima se mladi susreću na svakodnevnoj bazi. Kod ovog problema vide se razlike u razmišljanjima, tako da gotovo svi ispitanici starije dobne skupine (20-29 godina) kao glavne prepreke navode nedovoljno prostora za rad i druženje te nedostatnu podršku odraslih osoba. Osim prepreka, kao probleme mladih navode bezvoljnost, lijenost, nepostojanje jasnih ciljeva, neuključivanje mladih u slobodne  aktivnosti, smanjenje želje i potrebe za aktivnim sudjelovanjem u društvenom životu, nedovoljno radno iskustvo koje povećava stopu nezaposlenost. Mlađa dobna skupina (14-16 godina) kao glavne prepreke s kojima se susreće osim već spomenutog nedovoljnog prostora za rad i druženje, smatra da ima premalo slobodnog vremena uslijedom velikog obujma školskih obaveza. Druga stavka koja kod mladih predstavlja prepreku je izoliranost i neprihvaćanje od strane društva zbog svoje različitosti u stilu odijevanja, vrsti glazbe koju slušaju ili materijalnom statusu. Kao glavne probleme spominju modernu tehnologiju koja im sve više upravlja životima, poroke (alkohol, droga, cigarete) s kojima se svakodnevno susreću, nepostojanje ili nedovoljna podrška roditelja kod izbora aktivnosti i   naivnost koja je razumljiva za njihovu dob. Kod problema koje prate mlade osobe, starija dobna skupina je navela nezaposlenost kao jedan od njih. Na pitanje što pridonosi tako velikoj razini nezaposlenosti mladih osoba, svi ispitanici iz obje dobne skupine su se složili oko tri faktora, a to su nerazvijeno gospodarstvo, neusklađenost obrazovnih programa s potrebama tržišta rada i manjak radnog iskustva.

 

Koja je uloga mladih u društvu?

Uloga mladih u društvenom životu je velika iako se u našem ona ne cijeni. S tim se slaže i većina ispitanika bez obzira na dob pa tako smatra da su mlade osobe pokretači društva i pozitivnih promjena, donosioci novih i inovativnih ideja, snaga i um na kome se gradi budućnost. Kako bi se uloga i položaj mladih u društvu poboljšao, prema stavovima ispitanika, potrebno je organizirati radionice, edukacije na kojima bi se raspravljalo o njihovim idejama i prijedlozima, usavršavale vještine, razvijati razne projekte za poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u društvenom životu te dati im prostor za druženje. Velika većina smatra da nema dovoljnu podršku odraslih osoba ali i lokalne vlasti kod izražavanja i realizacije svojih ideja i prijedloga.

 

Vještine mladih

Vještine su glavni atributi svake osobe i po tome se razlikujemo, netko je dobar na društvenom području, netko na prirodnom, dok se treći najbolje snalaze u tehnologiji i informatici. Vještine koje ispitane mlade osobe žele  unaprijediti i dodatno usavršiti su one komunikacijske, socijalne, mladi žele unaprijediti svoju kreativnost te komunikativnost. Osim toga, htjeli bi se usavršavati kroz učenje novih stranih jezika ili utvrđivanje već naučenih. Voljeli bi učiti informatiku i programiranje, djelatnosti za koje smatraju da su jedna od većih prednosti u današnjem društvu. Učenje bi prilagodili sebi, tako da bi se ono odvijalo kroz razne radionice i metodike primjenjive njihovim potrebama. Također bi voljeli učiti o turizmu i baštini, održivom razvoju, jednako kao i  o volontiranju. Smatraju da je rad s ljudima veoma bitan i većina mladih navodi socijalne vještine kao najvažnije, a osim toga vide mogućnosti za dodatnim znanjima i vještinama kroz rad na projektima i učenje o pisanju i izradi projekata.

Građanski aktivizam i građanska kompetencija

Upitnik je sadržavao i dva pitanja koja su se odnosila na objašnjavanje konkretnih pojmova i što ini predstavljaju mladima. Ta dva pojma su građanski aktivizam i građanska kompetencija. Velik broj mladih nije odgovorio na ova pitanja, no oni koji jesu smatraju da je građanski aktivizam uključivanje građana u aktivno sudjelovanje u društvenim događanjima, u procesima odlučivanja, u donošenju odluka. Pod građansku kompetenciju svrstavaju svoje stečene vještine, znanja ili sposobnosti da se uključe u donošenje odluka, odnosno u aktivno sudjelovanje u društvenom životu.

Na pitanje na koji bi način voljeli sudjelovati u životu zajednice, najveći broj mladih je odgovorilo preko udruga, organizacija mladih ili kroz formalne institucije u što spadaju škole, gradske uprave. Osim na koji način, ispitanici su odgovorili i kroz koja područja društvenog djelovanja bi bili voljni se uključiti. I jedna i druga grupa mladih se u najvećem broju odlučila za volontiranje,  rad s udrugama i kroz društvenu uključenost (smanjenje siromaštva). Starija skupina mladih (20-29 godina) bi se u društveno djelovanje uključila  kroz pisanje projekata za rješavanje problema u zajednici. Nadalje, pitanje koje se odnosi na dobivanje informacija od dodatnim temama, dobilo je izrazito različite odgovore prema dobnim skupinama. Stariji ispitanici su se u najvećem dijelu odlučili za temu o dobrim praksama rada s mladima u europskim zemljama i financijskim potporama i stipendijama dok se mlađa  dobna skupina odlučila za potpuno drugačije teme, a to su prava mladih, europski programi za mlade, volontiranje te razmjena učenika odnosno studenata. Područja koja su veoma bitna za mlade i koja bi se trebala u većoj mjeri provoditi prema mišljenju naših ispitanika su dodatne specijalizirane edukacije, slobodne aktivnosti mladih,  razmjene učenika/studenata i financijska potpora i stipendije. Kroz ova pitanja i njihove odgovore dobili smo jasno mišljenje mladih osoba različitih godina o njihovim afinitetima i područjima djelovanja u koja bi se rado uključili.

Grad Ludbreg

Posljednji dio upitnika se odnosio konkretno na Grad Ludbreg. Rješavanju problema Gradska Uprava može uveliko pomoći te su po tom pitanju dana neka od rješenja. To su sastavljanje plana aktivnosti, mjesečni sastanci s predstavnicima mladih, susretljivost i financiranje nekih projekata i ideja, dodjeljivanje potpore kod zapošljavanja, dodjeljivanje većeg broja stipendija za učenike. Prema mišljenju ispitanika najbolji naglasak na probleme mladih mogu dati udruge mladih i gradski organi vlasti. Svi ispitanici, iz obje dobne skupine su se složili oko tih odgovora i nema veće razlike u razmišljanjima. Kao nedostatke na koje nailaze mladi na području Grada Ludbrega navode   nedostatak prostora i sadržaja za mlade, kao i nedostatak glazbenih sadržaja. Na pitanje da li se u Gradu Ludbregu moraju provoditi dodatni edukativni programi svi ispitanici su odgovorili potvrdno i naveli neke od tih programa, npr. međunarodna razmjena, samozapošljavanje, volontiranje, EU projekti, tečajevi stranih jezika, edukacije o deficitarnim zanimanjima na području Grada, radionice programiranja.