Građansko obrazovanje mladih

Građansko obrazovanje mladih

ŠTO JE TO GRAĐANSKO OBRAZOVANJE?

Kad se netko zapita što je to “Građansko obrazovanje” koji odgovor bi bio najadekvatniji? Ako se pojedinac postavi u situaciju da razmišlja o tome kako biti obrazovan građanin, vjerujemo da dolazi do određene mentalne blokade i nemogućnosti davanja adekavatnog odgovora iz razloga jer većina nas ne razmišlja na takav način niti sebe doživljava kao građanina kojemu treba dodatno obrazovanje da bi znao kako se ponašati u društvu sebi jednakih.

Ali činjenica je da svaki pojedinac u svom djelovanju, razmišljanju i ophođenju polazi od subjektivnih dojmova svijeta oko sebe, vlastitih stavova, razmišljanja i veoma često dolazi do različitosti ako ne i  kontradiktornosti u odnosu na drugog pojednica i njegov ili njezin modus operandi. A da bi se takve stvari spriječile i situacija vratila u početnu ravnotežu gdje su svima omogućene jednake startne šanse koristi se građansko obrazovanje koje omogućava svim pojedincima, i  mladima i starima, da postanu  odgovorni i aktivni članovi društva, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i  promišljene odluke.

Poticanje različitosti i jednakosti među pojedincima predstavlja jedan od temeljnih stupova demokratskog društva, odnosno onaj segment koji je neophodan da se mi kao zajednica neprestano razvijamo u smjeru poboljšanja položaja za svakog pojedinca, u smjeru održivog razvoja gdje se težište stavlja na to da se generacijama koje dolaze ostavi više nego smo mi sami zaprimili. A ako izostavimo taj krucijalan element, dovodimo u pitanje ne samo razvoj naše zajednice već i postulate na kojima je ona postavljena, tj. samu demokraciju, njezina načela i rezultate koji se postižu na brojnim razinama, od obrazovnog sustava do ekonomskog rasta i razvoja. Kako bi izbjegli navedene situacije, pojedinci koji djeluju unutar jedne takve zajednice moraju biti odgovorni članovi koji su sposobni ravnopravno u odnosu na ostale donositi informirane, promišljene i društveno korisne odluke koje su usmjerene na zajednički rast i razvoj u svakom segmentu društvenog djelovanja. Uključivanje građanskog odgoja i obrazovanja u sve pore društva izravno utječe i na razinu sudjelovanja građanina – pojedinca u društvu te na razinu njihove participacije u procesima donošenja odluka. Građani koji su svjesni svoje društvene odgovornosti prema zajednici u kojoj žive trebali bi težiti tome da posjeduju što veću količinu društveno korisnih informacija kako bi bili u mogućnosti donositi odluke koje će jednako i pozitivno utjecati na sve, bez diskriminatornog faktora ili poticanja društvene isključenosti bilo koje društvene grupacije.

Upravo iz navedenih razloga je Građansko obrazovanje bitno jer ono uistinu predstavlja jedan od važnijih preduvjeta za razvoj društvene zajednice, neovisno o tome da li se radi o mladih, osobama kojim prijeti društvena isključenost, starijoj populaciji ili ostalim pojedincima koji su ravnopravni članovi naše zajednice.

Zato je jedna od metodika za koju smo se odlučili kao adekvatan pristup spram mladih bila provedba radionica na skupnu temu “Građansko obrazovanje mladih” gdje se poseban naglasak stavio na demokratski proces, proces donošenja odluka, ljudska prava, dužnosti i obaveze koje iz navedenog sustava proizlaze. Primarno je razrađena struktura radionica i interaktivnih predavanja koja se svakom održavanom radionicom nadograđivala novim temama i željama korisnika.

Neke od tema koje su obrađene na radionicama su se odnosile na:

1. demokratska prava

• što su demokratska prava
• kako ih objasniti
• kako ih približiti mladim ljudima da postanu svjesni njihovog značenja
• prava i obveze koje proizlaze iz demokratskih prava

2. demokratski proces

• što je demokracija
• što je demokratski proces
• kako proces biranja, odlučivanja i sudjelovanja približiti mladim ljudima

3. načini za aktivno uključivanje mladih

• primjeri kako se sve mladi mogu uključiti
• ispitivanje mijenja kako bi oni voljeli sudjelovati
• koje su njihove ideje, želje te kako bi oni voljeli sudjelovati u iznad opisanom procesu

4. primjeri dobre prakse iz inozemstva

• primjeri dobre praske inicijativa mladih iz inozemstva
• primjeri dobrih projekata
• primjeri promjene u društvu usljedom djelovanja mladih

Također su provedene tematske radionice kako smanjiti socijalno – političku distancu koje su se odnosile na:

1. poticanje interesa mladih za političko i društveno djelovanje
2. objašnjenje pojma socijalne distance u smislu objašnjenje pojma kao pružanja informacija o društvu, povezivanje s tolerancijom ili netolarancijom na različitost, drugačije ponašanje u pozitivnom smislu, prihvaćanje različitosti, objašnjenje solidarnog i nesolidarnog ponašanja
3. opis i značenje pojma mjera, situacija, alata koje mladi mogu koristiti da zadobe određenu moć u društvu tj. demokratskom sustavu
4. kako se mladi mogu uključiti, što mogu raditi, kome se mogu obratiti, opis pozitivnih primjera koji će im pokazati kako postati odgovorni i aktivni građani koji se mogu profilirati i afirmirati kao punopravni članovi društva
5. poticanje društvene tolerancije i prihvaćanje različitosti svih mišljenja
6. motivaciju, socijalnu inteligenciju i primjenu inih u realnim društvenim

situacijama

Intencija i temeljna premisa koja je stajala iza provedbe radionica je bila upoznati mlade s političkim procesom na višoj razini, temeljnim stavkama demokratskog procesa na lokalnoj razini, formalnim i neformalnim institucijama koje se bave  mladenačkim djelovanjem te naučiti mlade kako da kvalitetno artikuliranju svoje ideje, prijedloge a i kritike. Cilj je bio da se mlade potakne na samostalno odlučivanje,  donošenje odluka,  sudjelovanje u procesu  donošenja odluka, pokretanje inicijativa, programa, projekata i akcija na lokalnoj razini te implementaciju inih. Druga stavka koju smo pokušali ostvariti preko provođenja radionica se odnosila na prikupljanje čim više pisanog materijala za finalnu publikaciju projekta ( materijala u smislu da se iz njega da može izvući čim više konkluzija o potrebama  mladih, njihovim idejama, željama, kritikama, prijedlozima) tako da smo poseban naglasak stavili na ispunjavanje evaluacijskih listića, koje su korisnici ispunjavali nakon svake održane radionice.